Mala vinska početnica: hrvatske vinske regije

Hrvatska je vinska zemlja, među vodećima u svijetu kada je riječ o autohtonim vinskim

sortama. A kako izgledaju hrvatske vinske regije?

Ništa u Hrvatskoj nije jednostavno, pa tako niti podjela na vinske regije. Predloženih obrazaca podjele

je nekoliko, a posljednjih se godina ipak uvriježila podjela Hrvatske gospodarske komore na četiri

regije: Slavonija i Podunavlje, Bregovita Hrvatska, Istra i Dalmacija. Svaka od tih regija ima svoje

posebnosti, izazove i pravila i red je da ih, svaku pojedinačno, i upoznamo.

ISTRA

Malvazija kao bijela i teran kao crna sorta... iako su to samo dvije dominantne sorte, one odnose

većinu proizvodnje vina u Istri. A kada se gledaju podaci o prodaji, onda istarska malvazija iskače kao

najprodavanije vino u Hrvatskoj. Malvazija i teran dominantne su istarske sorte i sorte na koje prvo

pomislimo kada kažemo „istarsko vino“. Ali daleko od toga da su jedine: osim te dvije sorte, u Istri

dobro uspijevaju i merlot te cabernet sauvignon, kao i muškat momjanski. Stilova istarskih vina ima

koliko i proizvođača, a pojavljuju se i proizvođači koji se igraju s terroirom, maceracijom te raznim

kupažama i kombinacijama u pokušaju da stvore nešto prepoznatljivo svoje. Neki sommelieri i

enolozi tvrde da je 2016. godina možda i najbolje godište kad je o istarskom vinu riječ. Koliko će

dobro biti, pokazat će vrijeme, a zasad znamo tek da su 2010. i 2014. godina za istarske vinare bile

posebno loše.

DALMACIJA

Golema regija koja posljednjih godina grabi velikim koracima prema naprijed. Dalmatinska vina već

dugo nisu samo moćni i mišićavi plavci. Kao regija s velikim brojem autohtonih sorti, dalmatinski

vinari sve jače i sve zanimljivije razvijaju svoje domaće sorte, poput debita, pošipa, vugave, grka, a

sade se još merlot, cabernet sauvignon, syrah. Potencijalno najvažnija dalmatinska sorta jest

tribidrag, praotac plavca malog, a poznatiji kao talijanski primitivo i mnogo važniji i poznatiji –

zinfandel. Primitivo, zinfandel i tribidrag zapravo su ista sorta. Otkako je DNK analizom potvrđeno

genetsko podrijetlo zinfandela – i utvrđeno da mu je jedan od roditelja upravo hrvatski tribidrag

(odnosno crljenak kaštelanski), dalmatinski vinari sve više sade i razvijaju vina od tribidraga, vina koja

imaju velik potencijal i važnost. A tu je i Pelješac, sa svojim položajem Dingač i potencijalom za razvoj

velikih vina.

SLAVONIJA

Kao što je malvazija sinonim za Istru, tako je i graševina sinonim za Slavoniju. Ondje je se sadi najviše i Hrvatska proizvodi ukupno najviše graševine na svijetu. Graševina, grašac, laški rizling... samo su neka imena za ovu bijelu sortu koja voli slavonske vinograde. Pretpostavlja se da je podrijetlom negdje iz Srednje Europe, možda i iz Francuske, ali znamo tek da se genetski podudara s nekim španjolskim sortama. Osim graševine, Slavonija ima još i traminac, sivi pinot, chardonnay, a podunavska regija voli crna vina, poput frankovke, cabernet sauvignona, merlota... Zgodan kuriozitet: povijesne knjige bilježe da je u 19. stoljeću u Slatini izrađen prvi hrvatski pjenušac.

BREGOVITA HRVATSKA

Regija koja obuhvaća međusobno veoma različita područja: zagorske i međimurske vinograde te

vinograde oko Zagreba, u prvom redu Plešivicu i Moslavinu. Plešivica je u novije doba dala prvog

vinara čije se vino našlo na popisu najimpresivnijih vina za određenu godinu: bio je to Tomac sa

svojim pjenušcem od Amfore na popisu 75 najimpresivnijih vina za 2016. godinu. Nije jedini: Plešivica

daje zanimljive pjenušce i zanimljiva vina, baš kao i Moslavina koja je posljednjih godina počela

razvijati svoju authohtonu sortu škrlet. Osim njih, u ovoj se regiji sade chardonnay, sauvignon, rajnski

rizling, crni pinot.